
Nakon svečanog otvaranja 14. Međunarodnog simpozija "Muzika u društvu", u četvrtak, 24. oktobra 2024. godine u 17:30 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, etnomuzikologinja i profesorica na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu acc. prof. dr. Jasmina Talam održat će plenarno predavanje "Etnomuzikologija u vrijeme rata: pogled iz Bosne i Hercegovine".
"Rat na prostoru bivše Jugoslavije (1991–1995) doživio je svoju kulminaciju u Bosni i Hercegovini. Kao rezultat politički motiviranog nasilja, etničkog čišćenja i genocida, više od milion stanovnika Bosne i Hercegovine je bilo prisiljeno napustiti svoje domove. Prva reakcija naučnika iz različitih oblasti stigla je iz Velike Britanije. U namjeri da ukaže na nesreću koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu i potakne međunarodnu zajednicu na rješavanje problema, profesor teologije na Univerzitetu u Leedsu, Adrian Hastings je napisao malu knjigu 'SOS Bosnia' (1993). Osnovao je Alijansu za odbranu Bosne i Hercegovine (ADBH) čiji su članovi bili muzikolog Bojan Bujić, profesor Univerziteta Oxford, ugledni historičar Noel Malcom, Brendan Simms, profesor na Univerzitetu Cambridge i novinarka Melanie McDonagh. U oktobru 1993. godine, Alijansa je počela objavljivati mjesečne novosti pod nazivom 'Bosnia Report'. Godine 1997. Alijansa je prerasla u Bosanski institut čije je sjedište bilo u Londonu. Od 1997. do 2007. 'Bosnia Report' je objavljivan kao online časopis. U časopisu su se nalazili tekstovi različitih sadržaja, uključujući i one o muzici, koji su nastojali da šire svijest o političkom i kulturnom identitetu Bosne i Hercegovine.
U svojoj knjizi 'The Anthropology of Music', Alan Merriam zapaža da etnomuzikologija rijetko koristi znanja na način primijenjene ili akcijske antropologije, te da se etnomuzikolozi rijetko osjećaju pozvanim pomoći u rješavanju problema (1964, 43). Premda ratna dešavanja naglašavaju potrebu da se ta znanja iskoriste, O’Connell navodi da je 'proučavanje muzike u ratu imalo iznenađujuće malo pažnje u etnomuzikologiji' (2010,8). Ipak, rat na prostoru Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine potakao je etnomuzikologe da svoje znanje i razumijevanje problema iskoriste za pomoć unesrećenom stanovništvu, kao i da aktivno potiču na rješavanje problema. U namjeri da ukažu na ratna stradanja u Bosni i Hercegovini, etnomuzikolozi su koristili različite pristupe koje je Pettan opisao kao: a) posredne, tako da su rezultate svojih istraživanja predstavljali drugima, i na temelju tih rezultata donosili odluku o djelovanju; i b) neposredne, tako da na temelju rezultata naučnih istraživanja, odnosno znanja, razumijevanja i uvjerenja, i sami aktivno djeluju (1996, 247).
U svom izlaganju ću ukazati na istraživanja i društveni angažman etnomuzikologa tokom rata, te poslijeratna istraživanja o muzičkim praksama izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Pri tome ću se posebno osvrnuti na istraživanja koja sam vršila u Švedskoj tokom 2018. i 2019. godine."
Jasmina Talam je doktorirala na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu gdje radi kao redovna profesorica etnomuzikoloških predmeta i obavlja funkciju šefice Instituta za muzikologiju. Godine 2018, dobila je stipendiju Royal Gustavus Adolphus Academy for Swedish Folk Culture za postdoktorsko istraživanje "Bosnian refugees in music-making and cultural organizational activities in Sweden". Održala je više od 30 gostujućih predavanja u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji, Sloveniji, Srbiji, Španjolskoj i Turskoj. Autorica je nekoliko značajnih studija među kojima su "Folk Musical Instruments in Bosnia and Herzegovina" (Cambridge Scholars Publishing, 2013) i "Bosnians in Sweden – Music and Identity" (Svenskt visarkiv and Kungl. Gustav Adolfs Akademien, 2019). Objavila je više od 50 naučnih radova u recenziranim naučnim časopisima.
Članica je nekoliko uredničkih i naučnih odbora. Recenzirala je radove u brojnim uglednim časopisima. Vodila je više od 20 nacionalih i internacionalnih projekata. Članica je "CISAR – Center for Interdisciplinary Social Applied Research" (od 2015), "Research Center for European Multipart Music, Universität für Musik und darstellende Kunst Wien" (od 2016), "Kommission zur Erforschung musikalischer Volkskulturen in der Deutschen Gesellschaft für Volkskunde" (od 2016) and Svenskt visarkiv (od 2018). Njena istraživanja su usmjerena na muzičke instrumente, metodologiju terenskih i arhivskih istraživanja, gender, duhovne muzičke prakse, muziku i manjine i muziku i migracije. Dopisna je članica Royal Gustavus Adolphus Academy for Swedish Folk Culture (od 2022) i redovna članica International Academy of Sciences and Arts in Bosnia and Herzegovina (od 2024). Članica je izvršnog odbora International Council for Traditions of Music and Dance (2021–2027).
Predavanje je otvoreno za širu javnost.